Materinski jezik je termin kojim označavamo prvi jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji. Materinski jezik je važan u formiranju mišljenja. Osoba koja nije svladala svoj materinski jezik ima problema s učenjem drugih jezika, ali i s učenjem uopće.Zbog važnosti materinskog jezika u razvoju komunikacijskih vještina, Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu pri Ujedinjenim narodima (UNESCO) donijela je 1999. godine odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinjeg jezika.

     Jezik je civilizacijsko kulturno nasljeđe. On je izraz ljudske kreativnosti, ali i ljepota u različitosti. Na svijetu postoji 3000 do 6000 jezika. Nestalnost broja jezika u svijetu može se objasniti dvama razlozima. Prvi razlog je činjenica da neki dijelovi svijeta jezikoslovcima još uvijek nisu poznati,  primjerice Nova Gvineja i Amazonija gdje žive domorodačka plemena. Njihovi jezici još uvijek su neistraženi, a drugi razlog nestalnosti broja je taj što različiti jezikoslovci imaju različito mišljenje o tome kada jedno narječje prestaje biti narječjem i postaje jezikom i obrnuto, odnosno što jezik čini jezikom.

                  Međusobni utjecaji jezika najviše se vide na rječničkoj razini. Dominantni jezici poput engleskog, francuskog, španjolskog, ruskog i kineskog sve brže i više potiskuju manjinske jezike. Jedan od razloga je i internet koji zanemaruje veliki broj manjinskih jezika u svijetu.Istraživanja pokazuju da bi polovica svjetskih jezika mogla nestati zbog malog broja govornika, a nestanak bilo kojeg jezika osiromašio bi ljudsko znanje i ukupni životni potencijal na zemlji jer jezična raznolikost  neodvojiva je od biološke.Stoga moramo njegovati materinski jezik, a Međunarodni dan materinskog jezika ima cilj podsjetiti  nas na moralne i praktične obveze očuvanja lingvističke raznovrsnosti kao jednog od najvećih bogatstava koje smo naslijedili.