opasnosti na internetu

  uz brojne dobre i korisne strane, internet nosi i moguće opasnosti. Bez znanja o tome kako dijete provodi vrijeme na internetu, osobito ako mu ono ne govori o eventualnim neugodnim situacijama i opasnostima na koje tamo nailazi, taj roditeljski osjećaj sigurnosti i uvjerenje da je dijete zaštićeno može biti velika zabluda. Zato je važno da roditelji pokažu interes za internetske aktivnosti svoje djece, informiraju se i steknu znanja o tome kako će njihova djeca ispravno koristiti internet i u tome ih poduče i usmjere, čak i ako o računalima i internetu znaju manje od njih. Roditelji trebaju upoznati opasnosti s kojima se djeca mogu susresti koristeći internet, te biti svjesni njihovog postojanja i zastupljenosti u ukupnom internetskom sadržaju. 

Mogućnost zaraze računala zlonamjernim programima – virusi, crvi, trojani i drugi – dok je računalo spojeno na internet neprestano je prisutna. Ova se opasnost ujedno i najlakše rješava, instaliranjem nekog od brojnih antivirusnih programa. Nakon instalacije antivirusni je program potrebno i redo

vno obnavljati, nadograđivati i aktualizirati.

Web sadržaji za online kockanje i klađenje sve popularniji i učestaliji. Standardnom klađenju u kladioničarskim poslovnicama djeca nemaju pristup zbog zakonske regulative koja ne dozvoljava klađenje maloljetnicima. No online klađenje nema takva ograničenja i time ostavlja otvorena vrata djeci, što vrijedi i za kockanje i slične sadržaje igara za novac. Uslijed neiskustva i neznanja, djecu može snažno privući ideja brze i lake zarade. Pri tome se koriste roditeljskim karticama za uplatu inicijalnih ili dodatnih uloga, a ukoliko se problem na vrijeme ne uoči moguće su značajne štetne posljedice.

Boraveći na internetu djeca lako izgube pojam o vremenu, što često dovodi do provođenja prevelike količine vremena u internetskim aktivnostima, osobito ako roditelji nemaju uvid i nadzor nad vremenom koje dijete provede za računalom.

NEKE OPASNOSTI NA INTERNETU:

1. CYBERBULLING 

Danas se često govori i piše i o nasilju putem interneta. Djecu mogu napadati i uznemiravati drugi korisnici interneta koji ih vrijeđaju, prijete, psuju, šire laži, ugrožavaju privatnost, izruguju se i slično. Nerijetko su to druga djeca, često poznanici i 'prijatelji' iz škole i susjedstva. 

2. OVISNOST O INTERNETU

Sve duljim korištenjem interneta osobe se socijalno izoliraju, tjelesno i mentalno iscrpljuju, što se naravno odražava na obiteljskom, socijalnom, školskom ili radnom funkcioniranju, a na kraju može rezultirati potpunom psihičkom dekompenzacijom. Primjeri nekih ovisnosti na interernetu:

- ovisnost o online igrama 

- ovisnost o društvenim mrežama 

- ovisnost o kupnji putem interneta

- ovisnost o stalnoj potrazi za znanjem na internetu

3.OPASNOST KUPNJE NA INTERNETU 

Najčešća opasnost jest krada novca. Većina internetskih trgovina traži podatke o kartici i direktno povlači novac s vašeg računa prilikom kupnje. Postoje slučajevi gdje platite neki proizvod, ali ga nikada ne dobijete.

             Virusi na računalu

• prvi dio je dio koji omogućava razmnožavanje virusa – obvezan dio virusa 

• drugi dio je nosiva komponenta (payload) koja može biti bezopasna ili opasna – nije obvezna 

• treći dio je funkcija za okidanje ili takozvani trigger funkcija – određuje vrijeme (a ponekad i događaj) kada će se aktivirati nosiva komponenta virusa – nije obvezna.

Programerski jezik Python

Python je programski jezik opće namjene, interpretiran i visoke razine kojeg je stvorio Guido van Rossum 1990. godine (prva javna inačica objavljena je u veljači 1991. godine), ime dobiva po televizijskoj seriji Monty Python's Flying Circus. Po automatskoj memorijskoj alokaciji, Python je sličan programskim jezicima kao što su Perl, Ruby, Smalltalk itd. Python dopušta programerima korištenje nekoliko stilova programiranja. Objektno orijentirano, strukturno i aspektno orijentirano programiranje stilovi su dopušteni korištenjem Pythona te ova fleksibilnost čini Python programski jezik sve popularnijim. Python se najviše koristi na Linuxu, no postoje i inačice za druge operacijske sustave.

Razvoj Pythona u velikoj se mjeri odvija kroz postupak prijedloga poboljšanja Pythona (PEP), primarnog mehanizma za predlaganje velikih novih značajki, prikupljanje doprinosa zajednice o pitanjima i dokumentiranje odluka o dizajnu Pythona. Python stil kodiranja pokriven je PEP -om 8. Izvanredne PEP -ove pregledavaju i komentiraju zajednica Python i upravno vijeće. Poboljšanje jezika odgovara razvoju implementacije CPython reference. Popis adresa python-dev primarni je forum za razvoj jezika. O posebnim pitanjima raspravlja se u Roundup trag bugu koji se nalazi na bugs.python.org. Razvoj se izvorno odvijao na vlastitom spremištu izvornog koda koji pokreće Mercurial, sve dok se Python nije preselio na GitHub u siječnju 2017.

Python je vrlo moćan prograerski jezik. Zbog toga ga koriste mnoge tvrtke i pojedinci radi njegove multifunkcije tj. sposobnosti da ga se koristi u razlićitim poslovima. To postižemo razlićitim varijablama, kopje su bitne za kodiranje koji je dio programiranja.

U Pythonove ključne riječi spadaju:

-if- izraz, koji izvršava određeni blok koda pod nekim uvjetom, zajedno s else i elif (else-if varijanta).
-for- izraz, koji iterira kroz iterabilan objekt i svaki element upisuje u lokalnu varijablu koja se koristi u pridruženom bloku.
-while- izraz, koji izvršava određeni blok koda sve dok je njegov uvjet istinit
-try- izraz, koji omogućava da iznimke, koje su bačene u bloku koda kojeg try obuhvaća, budu uhvaćene i obrađene u except bloku
-class- izraz, kojim se deklarira klasa (u objektno orijentiranom programiranju)
-def- izraz, koji definira funkciju ili metodu
-assert- izraz, koji se koristi pri debuggiranju kako bi se provjerilo vrijede li određeni uvjeti
import- izraz, koji se koristi pri uključivanju dodatnih modula

Ovim ključni rijećima se koristimo u prograiranju programa. Primjer: 

izvori:- https://hr.wikipedia.org/wiki/Python_(programski_jezik) 

         - https://www.javatpoint.com/python-example

3D pisač

Što je 3D pisač i kako radi?

3D pisač je mehanički uređaj kojim upravlja mikroračunalo. Kao što naziv printera govori, radi se o uređaju koji mogu proizvoditi trodimenzijonalne objekte prema posebnim nacrtima izrađenim u specijaliziranim računalnim programima.FDM/FFF je najraširenija tehnologija tiska koja radi na principu topljenja materijala.

Uređaji dostupni na tržištu obično su podijeljeni u 2 osnovne kategorije - početna i profesionalna razina. Razlika je u točnosti izrade volumetrijskog modela. Profesionalnu opremu odlikuje točnost proizvodnje (od milimetara do mikrona). Što uređaj točnije "izvlači", njegova je cijena viša. U prosjeku, profesionalni 3D pisač košta 470€ i više... 

Svi se uređaji međusobno razlikuju po funkcionalnosti i jednostavnosti uporabe. Postoje sustavi koji rade s vanjskim i ugrađenim softverom. 3D pisači su otvorenog i zatvorenog tipa. 

Što se tiče procesa printanja, može se vrlo jednostavno reći da se stvaranje 3D objekta odvija nanošenjem više slojeva materijala  jedan na drugi, koji nakon stvrdnjavanja zadržavaju željeni oblik i koji nude svojstva tipična za korišteni materijal, koji je ili filament ili smola. Kada bismo rekapitulirali proces 3D printanja na najjednostavniji mogući način, opisali bismo ga kao ''strojna obrada iznutra-van'', budući da se materijal ne odstranjuje za potrebe izrade danog proizvoda, već se slojevito nanosi.

Čemu služi 3D pisač?

Definitivno, ovo nije igračka za djecu, već punopravna poslovna oprema. Postoji mnogo područja uporabe uređaja:

Proizvodnja: Mnoge tvrtke, nastojeći se riješiti ovisnosti o opskrbi rezervnim dijelovima, dolaze na ideju da same izrade dijelove. To je korisno u smislu financijskih i vremenskih troškova.

Graditeljstvo: Konkretno, projektiranje prostora i završni radovi. Sami izrađujući komponente, graditelji se ne prilagođavaju robi na tržištu. Točan ili  pogrešan izračun, izrada modela, a zatim i izrada dijelova pomaže u brzom stvaranju strukture bilo koje složenosti bez uključivanja posrednika.

Stomatologija: Proteze se stvaraju s velikom preciznošću, a njihova cijena za kupca je nekoliko puta manja od sličnih rješenja iz profesionalnih stomatoloških ambulanti.

Uslužne tvrtke: Upravo je taj smjer prvi reagirao na pojavu 3D pisača na tržištu. Prilikom popravljanja opreme, alatnih strojeva, strojeva, elektronike, alata lakše je sami izraditi dio nego ispuniti narudžbu proizvođača i mjesecima čekati na isporuku rezervnih dijelova.

Izvori: - 3D pisač - što je to, zašto je potreban | TeraNews.net
           - https://www.tonerpartner.hr/clanci/kako-funkcionira-stolni-3d-pisac-osnovne-tehnologije-3d-ispisa-25290hr39018/
            - https://www.bdtronics.com/pub/media/catalog/product/1/2/123_2.jpg
 

Arduino

Arduino je razvojna ploča mikrokontrolera otvorenog koda. Na jednostavnom engleskom, Arduino možete koristiti za očitavanje senzora i upravljanje stvarima poput motora i svjetla. To vam omogućuje učitavanje programa na ovu ploču koji zatim mogu komunicirati sa stvarima u stvarnom svijetu. S ovime možete napraviti uređaje koji odgovaraju i reagiraju na svijet u cjelini.

Na primjer, možete očitati senzor vlažnosti spojen na biljku u saksiji i uključiti automatski sustav navodnjavanja ako postane presuho. Ili, možete napraviti samostalni chat poslužitelj koji je priključen na vaš internetski usmjerivač. Ili, možete postaviti tweet svaki put kada vaša mačka prođe kroz vrata za kućne ljubimce. Ili, možete pustiti da počne kuhati kavu kad vam se ujutro oglasi alarm.

U osnovi, ako postoji nešto što je na bilo koji način kontrolirano električnom energijom, Arduino može na neki način surađivati ​​s tim. Čak i ako nije kontrolirana strujom, vjerojatno još uvijek možete koristiti stvari koje jesu (poput motora i elektromagneta) za sučelje s njom.

Mogućnosti Arduina gotovo su neograničene. Kao takav, ne postoji način da jedan jedini vodič može pokriti sve što biste ikada trebali znati. Uz to, dao sam sve od sebe da dam osnovni pregled temeljnih vještina i znanja koji su vam potrebni da biste pokrenuli svoj Arduino. Ako ništa više, ovo bi trebalo funkcionirati kao odskočna daska za daljnje eksperimentiranje i učenje.

(slike preuzete web stranice „wikipedia")

PowerPoint

​Microsoft PowerPoint je prezentacijski program koji su kreirali Robert Gaskins i Dennis Austin u softverskoj tvrtki pod nazivom Forethought Inc. Objavljen je 20. travnja 1987. Isprva samo za Macintosh računala. Microsoft je kupio PowerPoint za oko 14 milijuna dolara tri mjeseca nakon što se pojavio. 

PowerPoint je postao sastavni dio paketa Microsoft Office, prvi put ponuđen 1989. za Macintosh i 1990. za Windows koji je sadržavao nekoliko Microsoftovih aplikacija.

PowerPoint je osmišljen kao program za poslovne organizacije, ali je postao vrlo široko korišten.

Najranija verzija PowerPointa mogla se koristiti za ispis crno-bijelih stranica koje bi se fotokopirale na listove prozirnog filma za projekciju s grafoskopa, te za ispis bilješki govornika i brošura za publiku. Sljedeća verzija proširena je tako da također proizvodi slajdove u boji od 35 mm.

PowerPoint je korišten za planiranje i pripremu prezentacije, ali ne i za njezino isporučivanje. Rad PowerPointa značajno se promijenio u njegovoj trećoj verziji, kada je PowerPoint proširen da također isporučuje prezentacije stvaranjem izravnog video izlaza na digitalne projektore ili velike monitore.

U suvremenom radu PowerPoint se koristi za stvaranje datoteke (koja se naziva prezentacija) koja sadrži niz stranica (koje se u aplikaciji nazivaju slajdovi) koje obično imaju dosljedan stil (od glavnih predložaka) i koje može sadržavati informacije uvezene iz drugih aplikacija ili stvorene u PowerPointu, uključujući tekst, popise s grafičkim oznakama, tablice, grafikone, nacrtane oblike, slike, audio isječke, video isječke, animacije elemenata i animirane prijelaze između slajdova, plus priložene bilješke za svaki slajd.

Napravljeno uz pomoć wikipedia.org

Lažne vijesti (fake news)

Lažne vijesti su oblik propagande koja je danas široko raširena zbog vrlo razvijene tehnologije na raspolaganju svakome s razinom tehnološkog znanja desetogodišnjaka. One nastaju kao pokušaj dezinformacije i zastrašivanja građana. Sastavnica su hibridnog ratovanja gdje strane vlade, terorističke skupine pokušavaju dovesti pomutnju i nepovjerenje u državu. Također je korišten u kultovima i režimima sa ciljem ˝ispiranja mozga˝.

Problem sa lažnim vijestima su ljudi koji nisu uvedeni u temu niti imaju ikakvo znanje o njoj i povjeruju toj laži na internetu. Istraživanja su dokazala da najpoznatiji objavitelji lažnih vijesti dobivaju više pogleda od stranica sa stvarnim provjerenim vijestima.Kod pisanja lažnih vijesti novinarev cilj je senzacionalnost u medijima,novinari koji pišu takve stvari: krše etička pravila svoje struke, prikupljaju brojne publike, pišu u svrhu dezinformacije ili privlačenja pažnje.

Učenici i mladi ljudi osobito su skloni nekritički prihvatiti lažne vijesti kojima je cilj upravo manipuliranje publikom. Iako su digitalne generacije odrasle uz Internet, njihov odnos prema informacijama koje primaju nije dovoljno kritičan u razlikovanju informacija i dezinformacija.

Moj zaključak

Izuzetno je važno da kod učenika osnovne škola osvijestimo potrebu da se s oprezom i kritički odnose prema informacijama koje svakodnevno “konzumiraju” te da razmisle prije nego li “čudnu”, odnosno sumnjivu vijest podijele na svojim profilima. Kod čitanja vijesti uvijek treba imati na umu odgovara li vijest na sva bitna pitanja, ako je nešto izostavljeno, vijest treba provjeriti. 

Važnost medijske pismenosti ogromna je u našem modernom medijskom okruženju za suzbijanje širenja i masovnog prihvaćanja lažnih sadržaja na Internetu. Od cijeloga se društva očekuje kritičko promišljanje i odgovorno koriš

Umjetna inteligencija (AI)

Umjetna inteligencija (UI) je naziv koji pridajemo svakom neživom sustavu koji pokazuje sposobnost snalaženja u novim situacijama. Engleski naziv za umjetnu inteligenciju je artificial intelligence skraćeno AI.Uobičajeno je da se to ime pridaje računalnim sustavima. Izraz se neosnovano primjenjuje i na robote, jer njihov sustav ne mora nužno biti inteligentan.Svaku računalnu umjetnu inteligenciju namijenjenu rješavanju problema nazivamo ograničenom UI. Svi dosadašnji oblici umjetne inteligencije spadaju u ovu grupu jer su ograničeni na rješavanje samo određenih problema i nemaju vlastitu svijest niti razumijevanje.Čovjek još nije u stanju proizvesti umjetnu inteligenciju koja bi se približila čovjekovoj i svjesno razumijevala i rješavala probleme. Mogućnost izrade svjesne umjetne inteligencije je za sada predmet filozofskih rasprava.Umjetna bića s inteligencijom pojavila su se kao uređaji za pripovijedanje priča u antici i bila su uobičajena u fikciji, kao u Frankensteinu Mary Shelley ili RUR Karla Čapeka ovi likovi i njihove sudbine pokrenuli su mnoga ista pitanja o kojima se sada raspravlja u etici umjetne inteligencije  .Proučavanje mehaničkog ili "formalnog" razmišljanja započelo je s filozofima i matematičarima u antici. Proučavanje matematičke logike dovelo je izravno do teorija računanja Alana Turinga , koja je sugerirala da stroj, miješanjem simbola jednostavnih kao što su "0" i "1", može simulirati bilo koji zamislivi čin matematičke dedukcije.

 Matična ploča

Matična ploča je središnji dio računala.U nju se sve priključuje(spaja) npr. grafička kartica,mrežna kartica,zvučna kartica,RAM,tvrdi disk.

Uz razvoj tehnologije svrha matične ploće se mijenjala s vremenom,U početku matična ploča sastojala se od rubnih spojnika,i tako bi formirali sabirnicu  u čije bi se utore stavljale osnovne ploče kao što su centralna jedinica,aritmetičko-logička jedinica,glavna memorija, uzlazno/izlazna ploča itd....

Uz razvoj tehnologije integriranih krugova s vremenom je postalo ekonomično micati funkcije s diskretnih ploča na matičnu ploču, a isto tako su se okrupnjivale funkcije mnogih ulazno/izlaznih jedinica (tipkovnica, serijski spojevi, kontroler diskova, video izlaz) u integrirane krugove s visokom integracijom s kojima se podjednostavila.

Osnovne komponente u današnjim matičnim pločama su:

1. spojnik u kojem se ugrađuje mikroprocesor
2. rubni spojnici za glavnu memoriju (DIMM)
3. tzv. ČIPSET u kojima su sastavljene funkcije
4. rubni spojnici koji služe za umetanja raznih kartica za proširenje ili za priključivanje raznih perifernih jedinica, ulazno/izlaznim jedinicama, masovnim spremištima podataka.
5. visoko integrirani krugovi tzv. čipset koji obnašaju mnoge funkcije koje su obično funkcija kartica za proširenje (tako se na većini modernih matičnih ploča može naći integrirana zvučna kartica i mrežna kartica, a neki modeli sadrže i grafičku karticu)
6. sat
7. spojnice za napajanje električe energije
8. memorija koja sadrži firmware ili BIOS  

•  Matične ploče razvijene su većinom za računala koja koriste otvorenu arhitekturu kao recimo Apple II ili IBM PC.Glavna svojstva razlikovanja matičnih ploča su vrste procerskog socketa, grafičkog sučelja, te različite standardizirane veličine matičnih ploča. 

3D pisač

Mnogi ljudi misle da je 3D printanje nova tehnologija, ali ona  postoji već više od 30 godina. Počeci 3D tiskanja započinju još u 1980 – ima kada je takva tehnologija značila brži i jeftiniji način izrade prototipa za razvoj       proizvoda unutar industrije. Razvijanjem tehnologije od tada do danas      3D printanje se ne koristi samo kao hobij već se također koristi i u        medicini, brodogradnji, automobilskoj i zrakoplovnoj industriji….

Poznavajući funkcije pisača i potrebnih programa možemo napraviti gotovo sve što nam padne na pamet. Kao što sam naziv printera govori njime se mogu tiskati ​​trodimenzionalni objekti prema 3D modelima to jest digitalnim “nacrtima” u tri dimenzije. Takvi predlošci se  mogu samostalno raditi ili preuzeti s interneta s neke od besplatnih online baza 3D modela kao što su npr. Thingiverse, Youmagine, Pinshape i Cults. 

Kada je model gotov možemo početi printati. Nanošenjem više slojeva materijala jedan na drugi stvara se proizvod koji nakon stvrdnjavanja zadrži željeni oblik. Od materijala se najčešće koristi filament ili smola namijenjena za takav pisač pomoću kojih je moguće izraditi predmete različitih boja, fleksibilnosti, tvrdoće i sl.

Pri korištenju 3D pisaća potrebno ga je držati na ravnoj i čvrstoj podlozi kako se ne bi oštetio.

FDM/FFF je najraširenija tehnologija tiska koja radi na principu topljenja materijala koji se

u printer najčešće dovodi kao plastične niti, tzv. filamenta. Printer postupno odmotava materijal i topi ga te printna glava 3D printera slaže sloj za slojem u fizički 3D model. Ovo je najjeftinija tehnologija 3D tiska, što je i glavni razlog njene velike raširenosti.

Drugi tip 3D printanja je SLA (stereo litografija) koja se temelji na stvrdnjavanje polimerne smole pomoću LED dioda ili UV zraka. Prednost ove tehnologije 3D tiska je iznimna točnost, koja znatno premašuje rezoluciju tiska FDM/FFF printera. SLA printeri su dimenzionalno zahtjevni te je u slučaju kupnje potrebno voditi računa o izmjenama prostorije u kojoj će se printer nalaziti.

Izvori:

https://www.tonerpartner.hr/clanci/kako-funkcionira-stolni-3d-pisac-osnovne-tehnologije-3d-ispisa-25290hr39018/

https://izradi.croatianmakers.hr/lessons/?technology=55