preskoči na sadržaj

Osnovna škola Mokošica

TOMI MILETIĆ
Memorijska kartica (8 MB) (SCPH-10020) s
MagicGate enkripcijom koristi se za pohranu postavki, EyeToy video poruka i spremljenih igara. To je najraniji poznati 
komercijalni proizvod koji koristi feroelektrični RAM (FeRAM). Mikrokontroler memorijske kartice (MCU) sadrži 32 Kib (4 KiB) 
ugrađenog FeRAM-a proizvođača Toshiba. Proizveden je upotrebom 500 nm komplementarnog metal-oksid-poluvodiča (CMOS) procesa. 
Ove memorijske kartice dolazile su u crnoj, satensko srebrnoj, ružičastoj, grimizno crvenoj, ocean plavoj i smaragdnoj boji 
na PAL i NTSC teritorijima, s ekskluzivnijim varijantama u Japanu.
Službene Sony memorijske kartice dostupne su samo u veličini od 8 MiB. Kasnije je Sony sklopio partnerstvo s drugom tvrtkom 
za dodatnu opremu Katana za izradu memorijskih kartica koje su dolazile u 16 MiB i 32 MiB. Ove memorijske kartice bile su 
službeno licencirani proizvodi, jer imaju PlayStation 2 logo i oznaku riječi uz natpis MagicGate.

 
Dostupne su memorijske kartice trećih strana s kapacitetom pohrane do 256 MiB.

A danas memorijiske kartice za PlayStation 2 koštaju

256 GB 10€

128 GB 8€

64 GB 12€

32 GB 8€

16 GB 8€

8 GB 8€

BRUNO MARLAIS

Grafička kartica  

Što je to grafička kartica: 

Grafička kartica je računalna komponenta koja je odgovorna za generiranje i prikazivanje slike na zaslonu monitora. Glavna svrha grafičke kartice je ubrzati obradu grafičkih podataka i rasterizaciju. 

Što je GPU: 

GPU je srce grafičke kartice, specijalizirani čip koji je odgovoran za obradu grafičkih podataka. GPU se sastoji od tisการติดตั้ง GPU แนวตั้งหรือแนวนอน - ความแตกต่างคืออะไร? | AORUSuća manjih procesorskih jezgri koje mogu paralelno obavljati složene matematičke operacije, ubrzavajući time obradu grafičkih podataka. Možemo česti čuti da poneki ljudi cijelu grafičku karticu nazivaju GPU-om što jur krivo 

 

 

 

Vrste grafičkih kartica: 

Postoje dvije osnovne vrste grafičkih kartica - integrirane  i diskretne. Integrirane grafičke kartice ugrađene su u matičnu ploču računala i dijele resurse s

CPU-om. S druge strane, diskretne grafičke kartice su zasebne kartice koje imaju vla stiti

Diskretna grafična kartica - najboljša rešitev za povečanje grafične moči

GPU i memoriju. 

 

 

 


Što su to Shaderi: 

Shaderi su programi koji se izvršavaju na GPU-u i odgovorni su za obradu pojedinih grafičkih elemenata kao što su osvjetljenje, teksture, sjene i efekti. Shaderi su ključni za postizanje realističnih vizualnih efekata u igrama i drugim grafički zahtjevnim aplikacijama.


 

 

Izvori: 

DIR.hr 

AORUS 

sl.puntomarinero.com 

 

 

EKATERINA SOLOVYEVA

             opasnosti na internetuenlightened

               

 

  uz brojne dobre i korisne strane, internet nosi i moguće opasnosti. Bez znanja o tome kako dijete provodi vrijeme na internetu, osobito ako mu ono ne govori o eventualnim neugodnim situacijama i opasnostima na koje tamo nailazi, taj roditeljski osjećaj sigurnosti i uvjerenje da je dijete zaštićeno može biti velika zabluda. Zato je važno da roditelji pokažu interes za internetske aktivnosti svoje djece, informiraju se i steknu znanja o tome kako će njihova djeca ispravno koristiti internet i u tome ih poduče i usmjere, čak i ako o računalima i internetu znaju manje od njih. Roditelji trebaju upoznati opasnosti s kojima se djeca mogu susresti koristeći internet, te biti svjesni njihovog postojanja i zastupljenosti u ukupnom internetskom sadržaju. 

Mogućnost zaraze računala zlonamjernim programimavirusi, crvi, trojani i drugidok je računalo spojeno na internet neprestano je prisutna. Ova se opasnost ujedno i najlakše rješava, instaliranjem nekog od brojnih antivirusnih programa. Nakon instalacije antivirusni je program potrebno i redo

vno obnavljati, nadograđivati i aktualizirati.

Web sadržaji za online kockanje i klađenje sve popularniji i učestaliji. Standardnom klađenju u kladioničarskim poslovnicama djeca nemaju pristup zbog zakonske regulative koja ne dozvoljava klađenje maloljetnicima. No online klađenje nema takva ograničenja i time ostavlja otvorena vrata djeci, što vrijedi i za kockanje i slične sadržaje igara za novac. Uslijed neiskustva i neznanja, djecu može snažno privući ideja brze i lake zarade. Pri tome se koriste roditeljskim karticama za uplatu inicijalnih ili dodatnih uloga, a ukoliko se problem na vrijeme ne uoči moguće su značajne štetne posljedice.

Boraveći na internetu djeca lako izgube pojam o vremenu, što često dovodi do provođenja prevelike količine vremena u internetskim aktivnostima, osobito ako roditelji nemaju uvid i nadzor nad vremenom koje dijete provede za računalom.

 

NEKE OPASNOSTI NA INTERNETU:

1. CYBERBULLING 

Danas se često govori i piše i o nasilju putem interneta. Djecu mogu napadati i uznemiravati drugi korisnici interneta koji ih vrijeđaju, prijete, psuju, šire laži, ugrožavaju privatnost, izruguju se i slično. Nerijetko su to druga djeca, često poznanici i 'prijatelji' iz škole i susjedstva. 

2. OVISNOST O INTERNETU

Sve duljim korištenjem interneta osobe se socijalno izoliraju, tjelesno i mentalno iscrpljuju, što se naravno odražava na obiteljskom, socijalnom, školskom ili radnom funkcioniranju, a na kraju može rezultirati potpunom psihičkom dekompenzacijom. Primjeri nekih ovisnosti na interernetu:

- ovisnost o online igrama 

- ovisnost o društvenim mrežama 

- ovisnost o kupnji putem interneta

- ovisnost o stalnoj potrazi za znanjem na internetu

3.OPASNOST KUPNJE NA INTERNETU 

Najčešća opasnost jest krada novca. Većina internetskih trgovina traži podatke o kartici i direktno povlači novac s vašeg računa prilikom kupnje. Postoje slučajevi gdje platite neki proizvod, ali ga nikada ne dobijete.

 

 IZVOR:

 

 

PETRA DIVČIĆ

             Virusi na računalu

      

Računalni virus je virus koji može "zaraziti" druge programe tako da u njih unese kopiju samog sebe (koja može biti modificirana). Virus se može proširiti računalnim sustavom ili mrežom koristeći se ovlastima korisnika koji su zaraženi. Svaki program koji je zaražen postaje virus i tako zaraza raste. 

Računalnim virusima se često nazivaju i drugi štetni prog

rami, nprtrojanski konj

Računalni virus se obično sastoji od tri dijela: 

  • prvi dio je dio koji omogućava razmnožavanje virusaobvezan dio virusa 

  • drugi dio je nosiva komponenta (payload) koja može biti bezopasna ili opasnanije obvezna 

  • treći dio je funkcija za okidanje ili takozvani trigger funkcijaodređuje vrijeme (a ponekad i događaj) kada će se aktivirati nosiva komponenta virusanije obvezna.

Ponekad virus zahtijeva interakciju čovjeka da bi se kopirao poput pokretanja programa koji sadrži virus ili otvaranja neke zaražene datoteke.

 • tip virusa: računalni crv • ukupna šteta (u USD): 18 tisuća $ • godina izdanja: 2001. • programiran u (računalni jezik): VB (Visual Basic) • zaražuje: Windows 2000, Windows ME, Windows XP, Windows Server 2003 R2

  • boot sektor virusi – napadaju Master Boot Record
  • parazitski – zaraze izvršne datoteke dodavanjem svog sadržaja u strukturu programa
  • svestrani virusi – napadaju boot sektore i izvršne programe
  • virusi pratioci – stvori .com datoteku koristeći ime već postojećeg .exe programa i ugradi u nju svoj kod
  • link virusi – u trenu inficiraju napadnuti računalni sustav, može izazvati pravi kaos na disku

  • makro virusi – imaju mogućnost da sami sebe kopiraju, brišu i mijenjaju dokumente
  • Podjela prema mjestu u memoriji

  • virusi koji su u rezidentnoj memoriji – ostaju u memoriji računala nakon aktiviranja koda virusa
  •  

  • virusi koji nisu u rezidentnoj memorijiMetode prikrivanja računalnih virusa

    Neki virusi koriste metode prikrivanja kako bi ih korisnici računala teže otkrili. Postoji više metoda prikrivanja virusa.

    Enkriptirani virusi

    Svrha kriptiranja binarnog tijela virusa enkripcijskim algoritmom je prvenstveno da ga se teže detektira, a potom je i njegova analiza nešto kompliciranija. Enkriptirani virus se tipično sastoji od 2 dijela, prvi dio je enkriptirano tijelo virusa a drugi dio je kod za dekripciju. Kada se inficirani program pokrene prvo se tijelo virusa dekriptira u memoriji a onda se kontrola prebacuje na dekriptirano tijelo virusa. Dio za dekripciju je lako otkriti jer ostaje isti nakon svake infekcije.

    Oligomorfni virusi

    Oligomorfni virusi su enkriptirani virusi koji rabe više različitih kodova za dekripciju. Teže ih je otkriti nego viruse koji koriste samo jednu metodu dekripcije.

    Polimorfni kod

    Polimorfni virus inficira datoteke s kriptiranom kopijom sebe i modulom za dekriptiranje, taj modul se mijenja (mutira) kod svake infekcije. Dobro napisani polimorfni virusi nemaju dijelova koji ostaju isti nakon infekcije, što otežava otkrivanje virusa od anti virus programa koji koriste potpise kao metodu detekcije.

    Metamorfni kod

    Virus s metamorfnim kôdom je onaj koji mijenja (mutira) cijelo tijelo virusa kod novih infekcija. Nije ih moguće otkriti uspoređivanjem s popisima virusnih "potpisa". Prednost nad polimorfnim virusima je što se tijelo virusa ne dekriptira u memoriji pa ga je nemoguće presresti i analizirati.

ANA DŽAKULA

Programerski jezik Python

Python je programski jezik opće namjene, interpretiran i visoke razine kojeg je stvorio Guido van Rossum 1990. godine (prva javna inačica objavljena je u veljači 1991. godine), ime dobiva po televizijskoj seriji Monty Python's Flying Circus. Po automatskoj memorijskoj alokaciji, Python je sličan programskim jezicima kao što su Perl, Ruby, Smalltalk itd. Python dopušta programerima korištenje nekoliko stilova programiranja. Objektno orijentirano, strukturno i aspektno orijentirano programiranje stilovi su dopušteni korištenjem Pythona te ova fleksibilnost čini Python programski jezik sve popularnijim. Python se najviše koristi na Linuxu, no postoje i inačice za druge operacijske sustave.

Razvoj Pythona u velikoj se mjeri odvija kroz postupak prijedloga poboljšanja Pythona (PEP), primarnog mehanizma za predlaganje velikih novih značajki, prikupljanje doprinosa zajednice o pitanjima i dokumentiranje odluka o dizajnu Pythona. Python stil kodiranja pokriven je PEP -om 8. Izvanredne PEP -ove pregledavaju i komentiraju zajednica Python i upravno vijeće. Poboljšanje jezika odgovara razvoju implementacije CPython reference. Popis adresa python-dev primarni je forum za razvoj jezika. O posebnim pitanjima raspravlja se u Roundup trag bugu koji se nalazi na bugs.python.org. Razvoj se izvorno odvijao na vlastitom spremištu izvornog koda koji pokreće Mercurial, sve dok se Python nije preselio na GitHub u siječnju 2017.

Python je vrlo moćan prograerski jezik. Zbog toga ga koriste mnoge tvrtke i pojedinci radi njegove multifunkcije tj. sposobnosti da ga se koristi u razlićitim poslovima. To postižemo razlićitim varijablama, kopje su bitne za kodiranje koji je dio programiranja.

U Pythonove ključne riječi spadaju:

-if- izraz, koji izvršava određeni blok koda pod nekim uvjetom, zajedno s else i elif (else-if varijanta).
-for- izraz, koji iterira kroz iterabilan objekt i svaki element upisuje u lokalnu varijablu koja se koristi u pridruženom bloku.
-while- izraz, koji izvršava određeni blok koda sve dok je njegov uvjet istinit
-try- izraz, koji omogućava da iznimke, koje su bačene u bloku koda kojeg try obuhvaća, budu uhvaćene i obrađene u except bloku
-class- izraz, kojim se deklarira klasa (u objektno orijentiranom programiranju)
-def- izraz, koji definira funkciju ili metodu
-assert- izraz, koji se koristi pri debuggiranju kako bi se provjerilo vrijede li određeni uvjeti
import- izraz, koji se koristi pri uključivanju dodatnih modula

Ovim ključni rijećima se koristimo u prograiranju programa. Primjer: 

 

 

 

 

 

 

 

izvori:- https://hr.wikipedia.org/wiki/Python_(programski_jezik) 

         - https://www.javatpoint.com/python-example

IVA DŽAKULA

3D pisač

 

 

Što je 3D pisač i kako radi?

3D pisač je mehanički uređaj kojim upravlja mikroračunalo. Kao što naziv printera govori, radi se o uređaju koji mogu proizvoditi trodimenzijonalne objekte prema posebnim nacrtima izrađenim specijaliziranim računalnim programima.FDM/FFF je najraširenija tehnologija tiska koja radi na principu topljenja materijala.

Uređaji dostupni na tržištu obično su podijeljeni u 2 osnovne kategorije - početna i profesionalna razina. Razlika je u točnosti izrade volumetrijskog modela. Profesionalnu opremu odlikuje točnost proizvodnje (od milimetara do mikrona). Što uređaj točnije "izvlači", njegova je cijena viša. U prosjeku, profesionalni 3D pisač košta 470€ i više... 

Svi se uređaji međusobno razlikuju po funkcionalnosti i jednostavnosti uporabe. Postoje sustavi koji rade s vanjskim i ugrađenim softverom. 3D pisači su otvorenog i zatvorenog tipa

Što se tiče procesa printanja, može se vrlo jednostavno reći da se stvaranje 3D objekta odvija nanošenjem više slojeva materijala  jedan na drugi, koji nakon stvrdnjavanja zadržavaju željeni oblik koji nude svojstva tipična za korišteni materijal, koji je ili filament ili smola. Kada bismo rekapitulirali proces 3D printanja na najjednostavniji mogući način, opisali bismo ga kao ''strojna obrada iznutra-van'', budući da se materijal ne odstranjuje za potrebe izrade danog proizvoda, već se slojevito nanosi.

 

Čemu služi 3D pisač?

Definitivno, ovo nije igračka za djecu, već punopravna poslovna oprema. Postoji mnogo područja uporabe uređaja:

Proizvodnja: Mnoge tvrtke, nastojeći se riješiti ovisnosti o opskrbi rezervnim dijelovima, dolaze na ideju da same izrade dijelove. To je korisno u smislu financijskih i vremenskih troškova.

Graditeljstvo: Konkretno, projektiranje prostora i završni radovi. Sami izrađujući komponente, graditelji se ne prilagođavaju robi na tržištu. Točan ili  pogrešan izračun, izrada modela, a zatim i izrada dijelova pomaže u brzom stvaranju strukture bilo koje složenosti bez uključivanja posrednika.

Stomatologija: Proteze se stvaraju s velikom preciznošću, a njihova cijena za kupca je nekoliko puta manja od sličnih rješenja iz profesionalnih stomatoloških ambulanti.

Uslužne tvrtke: Upravo je taj smjer prvi reagirao na pojavu 3D pisača na tržištu. Prilikom popravljanja opreme, alatnih strojeva, strojeva, elektronike, alata lakše je sami izraditi dio nego ispuniti narudžbu proizvođača i mjesecima čekati na isporuku rezervnih dijelova.

 

Izvori: - 3D pisač - što je to, zašto je potreban | TeraNews.net
           - https://www.tonerpartner.hr/clanci/kako-funkcionira-stolni-3d-pisac-osnovne-tehnologije-3d-ispisa-25290hr39018/
            - https://www.bdtronics.com/pub/media/catalog/product/1/2/123_2.jpg

 

 

 

 

 

 

 

GABRIEL PAVLOVIĆ

Arduino

Arduino je razvojna ploča mikrokontrolera otvorenog koda. Na jednostavnom engleskom, Arduino možete koristiti za očitavanje senzora i upravljanje stvarima poput motora i svjetla. To vam omogućuje učitavanje programa na ovu ploču koji zatim mogu komunicirati sa stvarima u stvarnom svijetu. SArduino – Wikipedija ovime možete napraviti uređaje koji odgovaraju i reagiraju na svijet u cjelini.

Na primjer, možete očitati senzor vlažnosti spojen na biljku u saksiji i uključiti automatski sustav navodnjavanja ako postane presuho. Ili, možete napraviti samostalni chat poslužitelj koji je priključen na vaš internetski usmjerivač. Ili, možete postaviti tweet svaki put kada vaša mačka prođe kroz vrata za kućne ljubimce. Ili, možete pustiti da počne kuhati kavu kad vam se ujutro oglasi alarm.

U osnovi, ako postoji nešto što je na bilo koji način kontrolirano električnom energijom, Arduino može na neki način surađivati ​​s tim. Čak i ako nije kontrolirana strujom, vjerojatno još uvijek možete koristiti stvari koje jesu (poput motora i elektromagneta) za sučelje s njom.

Mogućnosti Arduina gotovo su neograničene. Kao takav, ne postoji način da jedan jedini vodič može pokriti sve što biste ikada trebali znati. Uz to, dao sam sve od sebe da dam osnovni pregled temeljnih vještina i znanja koji su vam potrebni da biste pokrenuli svoj Arduino. Ako ništa više, ovo bi trebalo funkcionirati kao odskočna daska za daljnje eksperimentiranje i učenje.

(slike preuzete web stranice wikipedia")

Arduino - Wikipedia

LUKA MARKOVIĆ

PowerPoint

Microsoft PowerPoint je prezentacijski program koji su kreirali Robert Gaskins i Dennis Austin u softverskoj tvrtki pod nazivom Forethought Inc. Objavljen je 20. travnja 1987. Isprva samo za Macintosh računala. Microsoft je kupio PowerPoint za oko 14 milijuna dolara tri mjeseca nakon što se pojavio. 

PowerPoint je postao sastavni dio paketa Microsoft Office, prvi put ponuđen 1989. za Macintosh i 1990. za Windows koji je sadržavao nekoliko Microsoftovih aplikacija.

PowerPoint je osmišljen kao program za poslovne organizacije, ali je postao vrlo široko korišten.

Najranija verzija PowerPointa mogla se koristiti za ispis crno-bijelih stranica koje bi se fotokopirale na listove prozirnog filma za projekciju s grafoskopa, te za ispis bilješki govornika i brošura za publiku. Sljedeća verzija proširena je tako da također proizvodi slajdove u boji od 35 mm.

PowerPoint je korišten za planiranje i pripremu prezentacije, ali ne i za njezino isporučivanje. Rad PowerPointa značajno se promijenio u njegovoj trećoj verziji, kada je PowerPoint proširen da također isporučuje prezentacije stvaranjem izravnog video izlaza na digitalne projektore ili velike monitore.

U suvremenom radu PowerPoint se koristi za stvaranje datoteke (koja se naziva prezentacija) koja sadrži niz stranica (koje se u aplikaciji nazivaju slajdovi) koje obično imaju dosljedan stil (od glavnih predložaka) i koje može sadržavati informacije uvezene iz drugih aplikacija ili stvorene u PowerPointu, uključujući tekst, popise s grafičkim oznakama, tablice, grafikone, nacrtane oblike, slike, audio isječke, video isječke, animacije elemenata i animirane prijelaze između slajdova, plus priložene bilješke za svaki slajd.

Napravljeno uz pomoć wikipedia.org

 
ANTUN ASIĆ

Lažne vijesti (fake news)

Lažne vijesti su oblik propagande koja je danas široko raširena zbog vrlo razvijene tehnologije na raspolaganju svakome s razinom tehnološkog znanja desetogodišnjaka. One nastaju kao pokušaj dezinformacije i zastrašivanja građana. Sastavnica su hibridnog ratovanja gdje strane vlade, terorističke skupine pokušavaju dovesti pomutnju i nepovjerenje u državu. Također je korišten u kultovima i režimima sa ciljem ˝ispiranja mozga˝.

Problem sa lažnim vijestima su ljudi koji nisu uvedeni u temu niti imaju ikakvo znanje o njoj i povjeruju toj laži na internetu. Istraživanja su dokazala da najpoznatiji objavitelji lažnih vijesti dobivaju više pogleda od stranica sa stvarnim provjerenim vijestima.Kod pisanja lažnih vijesti novinarev cilj je senzacionalnost u medijima,novinari koji pišu takve stvari: krše etička pravila svoje struke, prikupljaju brojne publike, pišu u svrhu dezinformacije ili privlačenja pažnje.

Učenici i mladi ljudi osobito su skloni nekritički prihvatiti lažne vijesti kojima je cilj upravo manipuliranje publikom. Iako su digitalne generacije odrasle uz Internet, njihov odnos prema informacijama koje primaju nije dovoljno kritičan u razlikovanju informacija i dezinformacija.

Moj zaključak

Izuzetno je važno da kod učenika osnovne škola osvijestimo potrebu da se s oprezom i kritički odnose prema informacijama koje svakodnevno “konzumiraju” te da razmisle prije nego li “čudnu”, odnosno sumnjivu vijest podijele na svojim profilima. Kod čitanja vijesti uvijek treba imati na umu odgovara li vijest na sva bitna pitanja, ako je nešto izostavljeno, vijest treba provjeriti. 

Važnost medijske pismenosti ogromna je u našem modernom medijskom okruženju za suzbijanje širenja i masovnog prihvaćanja lažnih sadržaja na Internetu. Od cijeloga se društva očekuje kritičko promišljanje i odgovorno koriš

tenje medija i društvenih mreža. Ako neznamo ništa o toj temi nebi trebali ni čitati jer nemožemo prepoznati laž od istine.

 

sadržaj sa https://hr.wikipedia.org/                                                                        slike sa https://hr.wikipedia.org/      

LUKA ARAPOVIĆ

Umjetna inteligencija (AI)

Bill Gates i Elon Musk stvaraju umjetnu inteligenciju (AI) koja javascript:void(0)je bolja od  ljudi u svemu - Poslovni dnevnikUmjetna inteligencija (UI) je naziv koji pridajemo svakom neživom sustavu koji pokazuje sposobnost snalaženja u novim situacijama. Engleski naziv za umjetnu inteligenciju je artificial intelligence skraćeno AI.Uobičajeno je da se to ime pridaje računalnim sustavima. Izraz se neosnovano primjenjuje i na robote, jer njihov sustav ne mora nužno biti inteligentan.Svaku računalnu umjetnu inteligenciju namijenjenu rješavanju problema nazivamo ograničenom UI. Svi dosadašnji oblici umjetne inteligencije spadaju u ovu grupu jer su ograničeni na rješavanje samo određenih problema i nemaju vlastitu svijest niti razumijevanje.Čovjek još nije u stanju proizvesti umjetnu inteligenciju koja bi se približila čovjekovoj i svjesno razumijevala i rješavala probleme. Mogućnost izrade svjesne umjetne inteligencije je za sada predmet filozofskih rasprava.Umjetna bića s inteligencijom pojavila su se kao uređaji za pripovijedanje priča u antici i bila su uobičajena u fikciji, kao u Frankensteinu Mary Shelley ili RUR Karla Čapeka ovi likovi i njihove sudbine pokrenuli su mnoga ista pitanja o kojima se sada raspravlja u etici umjetne inteligencije  .Proučavanje mehaničkog ili "formalnog" razmišljanja započelo je s filozofima i matematičarima u antici. Proučavanje matematičke logike dovelo je izravno do teorija računanja Alana Turinga , koja je sugerirala da stroj, miješanjem simbola jednostavnih kao što su "0" i "1", može simulirati bilo koji zamislivi čin matematičke dedukcije.