Osnovna škola Mokošica

„Uvijek sam volio crtati. Tatin rođak je akademski slikar pa sam možda povukao na njega. Uvijek sam volio od kartonskih kutija nešto izrađivati. Kada bi doma došao neki paket ja sam jedva čekao uzeti nožice i selotejp ili ljepilo i početi nešto praviti od paketa. Išao sam i na maketarstvo do korone, gdje smo pravili makete aviona. Nažalost, u koroni su te radionice prestale i više se nisu organizirale.

Brat mi je išao na dramske radionice u Dom Marina Držića pa sam i ja često bio tamo i tako sam saznao za likovne radionice. Osim što pravimo radove, puno učimo o Držiću. Kada sam krenuo na prvu radionicu bio sam prvi ili drugi osnovne škole, 2016. godine. Tada su radionice vodili slikari Ivan Perak i Rajna Inić, a sada ih vodi slikarica Jasmina Runje.

Na prvoj radionici smo crtali akrilnim bojama na anđelima napravljenima od šperploče. Radionice su besplatne, a pred Božić je izložba i ako želiš svoj rad - možeš ga kupiti. Novac je uvijek bio doniran Domu Maslina, a ove je godine prvi put doniran Udruzi za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije. 

Sudjelovao sam na pet takvih humanitarnih radionica koje uvijek počnu u listopadu i traju do prosinca kada bude izložba i prodaja. Dosad sam uradio dva anđela od šperploče na prvoj, bor od šperploče na drugoj, anđela kojeg smo radili od žice, novina i folije na trećoj, na četvrtoj smo od gline radili ploče - ja sam napravio Onofrijevu fontanu na jednoj i na drugoj maskerona s fontane, a ove godine smo slikali na pločicama, ja sam naslikao četiri pločice (Vidru i tri portreta Držića).

Jedne je godine bila radionica na kojoj smo pravili ukrase za ukrasiti jedan izlog na Stradunu. Tu sam napravio dvije kugle - jednu Grinča i drugu s motivima Dubrovnika.

Osim humanitarnih radionica pred Božić, u proljeće također budu radionice, pa na Svjetski dan muzeja bude izložba radova koje nakon nje dobijemo. Na tim radionicama sam pravio Držićev teatar od kartonskih kutija, na radionici „Ples u Držićevim djelima“ smo radili Držićeve likove od drva, žice i gaze umočene u gips i zatim bojali akrilnim bojama, dok je lani bila i radionica na kojoj smo pravili motive od gline od kojih smo onda napravili mobile.

U koroni je bila i online radionica Doma Marina Držića „Svijet Držićevih Indija u papir-mašeu” u kojoj sam također sudjelovao. Pravili smo pjate od papir-mašea (kutije od jaja smo zalijevali vrelom vodom pa miksali štapnim mikserom, dodavali drvofix...). Jedan pjat sam poklonio svojoj profesorici likovne kulture Aidi Hebib Raguž, a drugi mi je doma.

Osim što sudjelujem na svakoj likovnoj radionici Doma Marina Držića bio sam na radionici „Subote s Pulitikom“ gdje smo kopirali njegova djela. To je organizirala Umjetnička galerija Dubrovnik, a radionice su bile u Atelijeru Đura Pulitike.

Sudjelovao sam i na radionici Dubrovačkih ljetnih igara „Od priče do predstave“ gdje smo izrađivali kostime raže, meduze i ostalih likova pa i scenografiju. Također sam išao i na radionice animiranog filma na Dubrovačkom Film Festivalu.

Ali ipak se najljepše osjećam na radionicama u Domu Marina Držića jer sam tamo kao doma. Najviše volim radionice koje su pred Božić jer znamo što više radova napravimo da će se više novca skupiti za humanitarnu prodaju.

Hvala dundu Nikši Matiću, ravnatelju Doma Marina Držića, što sve to organizira, što se toliko trudi oko djece, da imaju gdje doći i biti kreativni, da uče o Držiću kroz igru i da pomognu svojim radovima onima kojima je potrebno.“