Osnovna škola Mokošica

Vi ste prof. dr. sc., jedan od najuglednijih znanstvenika na Jadranu i puno dalje izvan naših granica. Kako ste se odlučili za svoju struku ?

- Još kao mladić u osnovnoj školi, a još i više za vrijeme srednje škole, družio sam se s prijateljima, od kojih je jedan imao malu barku, pa smo za vrijeme ljeta puno vremena provodili na moru. A more, taj neizmjerno prostrani i lijepi ambijent, me oduvijek privlačio kao područje gdje se nalazi raznovrsni život koji je različit od svega drugog što nas okružuje na kopnu. Osobito me privlačilo pitanje razumijevanja, a ne samo lova riba, kao većinu mojih prijatelja, kakve sve to životinje žive u moru, kako se razmnožavavaju, i kakav je njihov sastav vrsta u velikim dubinama. Zbog takvih razloga otišao sam studirati biologiju na Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagreb.

Što je Vaša uža specijalnost ?

- Posvetio sam se istraživanju mora, njegove cjelovitosti, ali posebno i istraživanju jednog oblika

života u moru, koji jedinstveno zovemo: plankton. To su živi organizmi koji lebde u moru i nalaze se između površine pa sve do najdubljih predjela u vodenom stupcu. Nije me posebno zanimalo što je na dnu, već više kakve su to okolnosti za stalno održavanje bioraznolikosti planktonskih vrsta. Zapravo, to spada u Ekologiju mora, tako da se može reći da je to moja uža specijalnost.

Uživate li u svom poslu ?

- U svom poslu sam uvijek uživao, čak tako da, kad bi me netko pitao što mi je hobi, ja sam odgovarao da ja nemam hobi, već samo svoj posao istraživača mora. A neki to nazivaju i „oceanolog”.

Nedavno ste dobili Državnu nagradu za znanost. Što ona za Vas znači ?

- Državnu nagradu za znanost dodjeluje Sabor Republike Hrvatske, dakle najviše državno tijelo. Posebno mi je drago da sam dobio ovakvo priznanje za znanstveni rad koji se odnosi na naše Jadransko more. To je znak da se i našem moru pridaje pažnja, a također i onome što se istražuje.

Koliko ste radova publicirali i koji su najznačajniji ?

- Publicirao sam preko 120 radova, koji se po kvaliteti kreću od onih objavljenih u najboljim svjetskim publikacijama, pa do onih koji su objavljeni u lokalnim okvirima i spadaju u znanstveno-popularne radove. Najvrjedniji rad je objavljen u svjetskom časopisu „Nature” još 1987., a kojim je opisana i najavljena velika promjena, čak katastrofičnih razmjera u bioraznolikosti sjevernog Jadrana. Taj rad je izazvao veliki svjetski interes jer se po prvi put daju odgovori o procesima koji su uzrokovali nepovratne štete u plitkom morskom ekosustavu.

Kakvim se problemima bavite ?

- Sada se bavim posebno detaljnim istraživanjima ekologije mora u Mljetskim jezerima i usporedo istraživanjima vertikalnih migracija planktona na području otvorenog južnog Jadrana.

U Mljetskim jezerima došli ste do važnog otkrića- nove vrste meduze ?

- U Mjetskim jezerima, koja su tipičan primjer svih zatvorenih ekosustava na svijetu, ima još puno nepoznatih činjenica koje se moraju detaljno istražiti i  usporediti sa znanjima o nekim                                                                                               drugim morskim ekosustavima.Tako smo „naišli” i na odgovore da je stalno prisutna meduza u     Mljetskim jezerima potpuno nova vrsta. U suradnji s kolegama, koji se bave analizom DNK, meduza   ustanovljeno je da se radi o potpuno novoj vrsti (privremeno se označuje kao Aurelia br.5), koja je na   evolucijskom stablu procijenjena da je najmanje 24 milijuna godina stara. To znači da se prije 24   milijuna godina odvojila o ostalih vrsta ovoga roda (Aurelia).

Zaslužni ste i za očuvanje Malostonskog zaljeva. Koji je Vaš doprinos ?

- Sada već davnih sedamdesetih godina prošlog stoljeća Malostonskom zaljevu zaprijetilo je uništenje koje se moglo dogoditi zbog intenzivnog razvoja Neuma i ispuštanja svih zagađenih voda u sredinu Malostonskog zaljeva. Moj doprinos je bio da sam znanstvenim metodama dokazao da bi takav slučaj značio katastrofu za zaljev, a uzgoj školjkaša bi bio nemoguć u budućnosti. Kao jedan od ključnih ljudi koji su se zalagali za potpuno novi projekt kanalizacije Neuma, na kraju sam bio zadovoljan novim rješenjem „regionalne kanalizacije”, koja je dovršena 1987. godine, i od tada do danas funkcionira na opće zadovoljstvo, bez bilo kakvih problema omogućujući ekosustavu prirodno funkcioniranje i daljnji uzgoj školjkaša.

Koje su ekološke prijetnje Malostonskom zaljevu ?

- Sadašnje prijetnje Malostonskom zaljevu se najviše vezuju za smanjenje dotoka slatkih voda kroz podzemlje, a to znači smanjenje produkcijskih prilika, te u izvjesnom okviru i općenito promjene koje se događaju na ušću rijeke Neretve.

Na kojem projektu sada radite ?

- Projekt koji vodim i na kojem radi jedan tim u Institutu za more i priobalje, Sveučilišta u Dubrovniku, ima naslov: Interakcija biocenoza u otvorenim i obalnim sustavima Jadrana.

Što mislite o ovim velikim kruzerima koji učestalo tiču našu obalu ?

- Na stranu ekonomski efekti ovakvog turističkog proizvoda i aktivnosti, mislim da je preveliki broj kruzera u našem, dubrovačkom, području. To bi trebalo ograničiti na kapacitet prihvata u ovom našem prekrasnom Dubrovniku.

Smatrate li da, na neki način, ugrožavaju naše more time što, možda,  za njima dođu neke nove biljne i životinjske vrste ?

- Mislim da preveliki broj kruzera nije dobar, ali da bi se ustanovilo koliko doista ugrožavaju naše obalno more, trebale bi inspekcije, koje su nadležne za ova pitanja, češće kontrolirati obraštaj brodova, balastne vode i izbacivanje svakakvog smeća. I to ne samo neposredno u luci ili na sidrištu, već i u cijelom pojasu hrvatskog Jadranskog mora.

Kakvu štetu nam mogu donijeti balastne vode koje ispuštaju brodovi u naše more ?

- Balastne vode, koje se izbacuju u našem moru, mogu donijeti vrlo, vrlo štetne organizme, koji, ako se razmnože, mogu donijeti velike negativne promjene u ekosustavu mora. To se događa, sve više i više npr. širenjem opasne alge Caulerpa na dnu, a koja je unesena putem brodova.

Sudionik ste mnogih svjetskih simpozija vezanih za Vašu struku. Koje su Vaše teme bile najzanimljivije kolegama znanstvenicima ?

- Teško mogu reći u proteklih 40 godina koje su teme bile najzanimljivije, ali npr. prije dva mjeseca je pažnju izazvao moj prilog o potrebi uključivanja velikog broja amatera koji bi o svojim opažanjima meduza trebali javljati znanstvenicima. Naš veliki problem je kako doći do što većeg broja podataka. Zbog toga smo poslali svim amaterskim društvima (marine, kapetanije, športski ribolovci, itd.) plakate s pozivom da nam jave o opažanjima meduza u istočnoj obali Jadrana.

Čemu ste najviše svog znanstvenog rada posvetili ?

- Nažalost, najviše vremena sam potrošio na pokušajima pribavljanja opreme i novaca za istraživanja. Jer istraživanja mora su jako skupa.

Što Vi mislite o izgradnji golf terena na Srđu ?

- Golf tereni na Srđu ne bi tu trebali biti. Ne samo zbog mogućih ekoloških problema, već i zbog toga jer je to jedino područje za razvoj Grada u budućnosti.

Dubrovčanin ste, kako osjećate Vaš grad ?

- U cijelom životu imao sam nekoliko prilika za rad negdje u svijetu. Sve sam to odbio. Ostao sam u Dubrovniku jer se tu osjećam dobro, jer je Dubrovnik grad „po mjeri čovjeka”  i doista spada među rijetke dragulje u svijetu.

Što ste sve učinili za njegov boljitak i boljitak naših otoka i mora ?

- Ne mogu to odgovoriti. O tome trebaju prosuđivati drugi. Osobno mi se samo čini da sam donekle prenio znaje mladima, proširio vidike, uveo ekološku problematiku u razvojne planove Dubrovnika.

 Priredila:                                                                              

Katarina Oberan 8.c                                                                                                          Mentor:

prof. Jane Šehović